PRIČA O VINU

Nešto o vinu

Priča o vinu

“U vodi ćeš videti svoje lice a u vinu vidiš izraz svoje duše.” Piće mudrosti, ljubavi i pesme. Poezija u čaši i toplina u srcu. Septembar je mesec vina, a vino je, kažu, božansko piće koje pripada čovečanstvu.”

Od Cezara, Cara Lazara i  rujnog vina, do Romea i Julije, koji su verovatno pili fantastični Amarone koji je raspalamsavao njihovu ljubav, pa sve do danas, kroz vekove vino nas voli, a mi ga obožavamo i o njemu pričamo i pišemo. Važno je da znate: nema loših vina! Najbolje je ono vino koje se vama sviđa, uz onu hranu koju vi najviše volite i u društvu one osobe koja vam iskru u oku budi.

Vino se slobodno može smatrati najstarijim proizvodom čovečanstva. Poteklo je, kažu, iz Egipta, odakle putuje ka staroj Grčkoj, gde prvi put dobija i svog boga – Dionisa. Osvajanjem Apeninskog poluostrva, Grci  na ovo tlo prenose i vinsku kulturu.

Veliki uticaj na širenje vinske kulture u svetu, a posebno na začeće vinograda u Francuskoj imali su Stari Rimljani koji su pored fantastičnog razvoja vinarstva u Rimu, vino predstavili i u danas jako poznatim regijama poput Burgundije, Bordoa, Šampanje, Loare, Rone, Mozel i  Rajne.

Istinska vinska kultura se, kao i svaka druga, stiče vremenom i podrazumeva izvesna znanja o vinovoj lozi, poznavanje osnova proizvodnje, načina čuvanja, podelu i serviranje vina, čitanje etikete, poznavanje temperature, poznavanje čaša za vino, slaganje vina i hrane, vina i umetnosti, vino i zdravlje, a posebno poznavanje samog riuala zastolom. Vinska kultura, zapravo, podrazumeva negovanu, usavršenu, odnosno, civilizovanu potrošnju ovog pića.

Vinska kultura se ne meri količinom ispijenog vina, već predstavlja usvajanje određenog znanja o vinogradarstvu, vinarstvu, ugostiteljstvu, pa i vokabular za opisivanje senzornih karakteristika vina i poznavanje uloge ovog pića u savremenom svetu. Na pragu sezone vina, nije na odmet da se podsetimo osnovnih manira, pravila i činjenica o ovom božanskom piću.

Prema boji, vina se dele na bela, ružičasta i crna, a po količini šećera na suva, polusuva, poluslatka i slatka.

vino i hrana

VINO I HRANA Vino budi apetit, uzdiže ukus hrane i doprinosi dobrom raspoloženju za stolom što predstavlja pravi gastronomski doživljaj. Kao aperitivna vina, najpogodnija su  ona penušava. Treba znati da se belo vino uvek služi pre crnog i da se tokom jela, obično, piju suva vina, koja ne sadrže više od 4g/l. Uz sveže meso (piletinu, ćuretinu, svinjetinu, jagnjetinu i ribu) služe se bela vina, dok uz tamna mesa (junetinu, govedinu, ovčetinu, pačetinu, dvljač…) ide crno vino. Uz sveže, meke, bele sireve, kombinujte belo, a u polutvrde i tvrde crno vino.

Optimalna temperatura belih vina kreće se u rasponu od 8- 16°, crnih od 12- 20°, a ružičastih od 12- 14°.

VINO I ZDRAVLJE Postoji toliko različitih vrsta vina, da biste mogli proživeti ceo životni vek, a da ne probate isto vino dva puta. Savremena medicina smatra da je  uticaj vina na ljudski organizam specifičan i vredan pažnje. Naime, istraživanja su pokazala da vino  pozitivno utiče  na želudac, jetru, srce, te da poboljšava pamćenje, suzbija stres i usporava starenje. Crno vino utiče i na smanjenje srčanih oboljenja, štiti od kancera, štiti od neuroloških poremećaja, utiče na povećanje “dobrog” i sprečava formiranje “lošeg” holesterola, dok belo vino pozitivno utiče na pluća, snižava krvni pritisak, pomaže u sprečavanju osteoporoze i reumatskog artritisa. Preporučljiva doza je pola čaše uz obrok, što znači, jedna, najviše jedna i po čaša dnevno.

Ukoliko niste ljubitelj alkohola, odlučite se za bezalkoholno vino koje se pravi na isti način kao i „obično”, ali se alkohol uklanja iz vina tokom rane fermentacije.

Vino je pored navedenih kvaliteta bilo inspiracija za stvaralaštvo mnogim umetnicima, naročito pesnicima i kompozitorima, a u verskim obredima i običajima, postalo je njihov sastavni deo.

Vino opušta, inspiriše iskrenost, jer se ljudi uz njega oslobađaju maski i predstava o sebi samima, i uz ovu božansku kapljicu postaju ono što u stvari jesu, pa otuda izreka “in vino veritas”, u vinu je istina.

Ipak, da bi priča o vinu i blagodetima koje ono donosi, bila kompletna, treba napomenuti, da se svi pozitivni efekti vina postižu samo kod njegovog umerenog konzumiranja. Prevelike količine “rajskog napitka” prelaze u svoju suprotnost. Zato, sa mer(ak)om – UZDRAVLJE!

 

Comments are closed.